Povijest


Iz povijesti knjižnice

Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar osnovana je 1946.g., osnivač Općina Bjelovar, nastavlja bogatu tradiciju javnih knjižnica i čitaonica grada Bjelovara. Iako je Bjelovar relativno mlad grad, nastao prije 250 godina (1756.g.), u doba Marije Terezije, i utemeljen prvenstveno iz vojnih razloga, u njemu se organizirano čita više od 170 godina.

Narodna Knjižnica Petar PreradovićNajranija preteča današnje Narodne knjižnice je Kasino – Čitaonica čitaoničkog društva koje su utemeljili časnici 1832.g., a čije djelovanje nastavljaju brojne čitaonice i knjižnice osnovane tijekom 19. i 20. stoljeća u Bjelovaru: Narodna čitaonica iz 1843.g., Knjižnica časničkog zbora 16. pješačke pukovnije iz 1894.g., Čitaonica Hrvatskog obrtničko-radničkog društva Golub iz 1887. g., Hrvatska pučka knjižnica Preradović iz 1906.g. i druge. Knjižni fond prve bjelovarske čitaonice bio je namijenjen prvenstveno časnicima i sastojao se od knjiga na njemačkom jeziku. Dio ovih knjiga s pečatom Casino-Verein Belowar i danas se čuva u Knjižnici.
Narodna Knjižnica Petar PreradovićMeđutim, 1872.g. vrata Kasina otvaraju se i drugima koji zahtijevaju knjigu na hrvatskom jeziku. Ova udružba zasnivala se na prilozima i donacijama članova. U vremenu 1849. - 1882.g. članovi su prilozima izgradili zgradu za Knjižnicu i čitaonicu u kojoj se i danas nalazi Dječji odjel s igraonicom za predškolce. Između dva svjetska rata Knjižnica je djelovala prvo pod imenom Hrvatska čitaonica, a potom kratko vrijeme kao Narodna čitaonica.
Narodna Knjižnica Petar PreradovićNabavljala je knjige, uglavnom djela hrvatskih pisaca u izdanju Matice hrvatske i Društva sv. Jeronima, časopise i novine, ali ni kulturnu i rodoljubnu ulogu nije zanemarila priređujući plesove, zabave, koncerte, pučka predavanja.

Što redovitim, što začasnim članovima ove Čitaonice do početka 20. stoljeća bili su mahom poznate osobe iz javnog i kulturnog života tadašnje Hrvatske kao što su Bude pl. Budisavljević, ličko-krbavski veležupan, pjesnik Ivan vitez Trnski, vitez Rade Tarbuk, slikar Josip Hohnjec…

Od mnoštva predsjednika Čitaonice do kraja I. svjetskog rata dvojicu valja istaknuti: Josipa Mihalinca (1835.-1842.) jer je puno učinio oko osnivanja Društva te Đuru Lemaića za čijeg je mandata u Društvo 1872.g. uveden hrvatski jezik kao službeni. Između dva svjetska rata Hrvatskom čitaonicom predsjedali su: Pajo Gabaj, Rudolf Žličar, Mile Kramarić, Aleksandar Medur, Milan Horvat, Frane Sentinella…

Od knjižničara Čitaonice spominje se Mihail Haglian, a između dva svjetska rata u Hrvatskoj čitaonici kao knjižničari djelovali su: Viktor Šafranek, Đuro Karašić, Nikola Božičević, Viktor Šestak. Dvije knjižničarke obilježile su razdoblje poslije II. svjetskog rata: Zlata Veček i Zlata Škrbina.

Knjižnica je poslije II. svjetskog rata uvodila nove odjele i službe u skladu s razvitkom javnog knjižničarstva u Hrvatskoj: Dječji odjel s igrotekom 1952.g., potom pokretnu igraonicu, Zbirku audiovizualnog materijala 1965.g., a početkom sedamdesetih i Bibliobusnu službu. Studijski odjel je ustrojen 1974.g., a 1975.g. započelo se i s izgradnjom Zavičajne zbirke. Spomenute 1975. g. u fondu je bilo 48.343 sveska knjiga, 4.208 učlanjenih korisnika i 7 uposlenika. U nepunih dvadeset godina, dakle 1994.g. zbirka knjiga uvećala se gotovo dvaput te je u fondu bilo 83.871 svezak, a članova 6.874 i 20 uposlenika. Knjižnica je matična za knjižnice u općini još od šezdesetih godina. Regionalna matična služba djeluje od sedamdesetih godina, a danas je Knjižnica matična za područje Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Godine 1991. osnovana je i Središnja knjižnica za češku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj koja je 2007.g. premještena u Daruvar.

Knjižnica danas

Razvoj Knjižnice sputavali su prostorni problemi: skučenost, razmještaj na četiri lokacije, neriješeno vlasništvo itd. U lipnju 2001.g., nakon tri godine renoviranja, svečano je otvoren novouređeni prostor u nekadašnjoj kući krajiškog časnika s kraja 18. i početka 19 stoljeća. Ova zapuštena zgrada u središtu grada pretvorena je u moderni knjižnični prostor ugodan za rad, učenje i provođenje slobodnog vremena te dobivanje raznolikih informacija. Uz dotadašnje sadržaje posudbe građe, korištenja studijske čitaonice, igraonice za predškolce i bibliobusa, Knjižnica je u obliku novih usluga počela nuditi više internetskih mjesta, internetski kiosk, odvojenu čitaonicu dnevnog i tjednog tiska s ljetnim paviljonom za odmor i čitanje, dok je na Dječjem odjelu proširen prostor za predškolce, za računalnu igraonicu i javne priredbe. Također je riješeno pitanje smještaja Službe nabave i obrade građe i Matične službe. Valja napomenuti da knjižnica ima ugrađeno dizalo i sanitarni čvor za invalide te klima uređaje i razglas u korisničkim prostorima na prvom i drugom katu. Fond je zaštićen sustavom zaštite od krađe. Korisnicima je namijenjen električni pijanino u Studijskom i Dječjem odjelu te aparat za tople napitke.

Korisnicima je na raspolaganju osamdesetak naslova novina, revija i časopisa za djecu i odrasle, desetak mjesta za internet pretraživanje i nekoliko računala za pretraživanje CD-ROM-ova, slušaonica glazbe, društvene igre te knjige i audiokasete za slijepe i slabovidne. Mrežu knjižnica čini 40 stajališta bibliobusa u selima, poduzećima i ustanovama, Područna knjižnica u Novoj Rači, dvije knjižne stanice u Velikoj Pisanici i Trojstvu te knjižni ormar u Domu umirovljenika.


« Prethodni članak: Obveza iz članka 13. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, NN 13/14)

 objavi | ispiši | pošalji
» Sljedeći članak: Riječ ravnatelja